Sex retka

– ukidanje nekog zakona abrŏg/o,-avi,,-atum,-are, v. I – (formalno) proglasiti neki zakon van snage, zvanično ukinuti zakon; a. od ago, agere – učinjen, urađen pars in crucem acti, pars bestiis obiecti sunt – delom su razapeti na krst, a delom bačeni zverima act/us,-us, m. sollicitudinis – žalac sekiracije ăcūm/en,-ĭnis, n. tuum/ ingenii – tvoja visprenost/visprenost karaktera ăcū/o, –ŭi,-ūtum,-ĕre, v. I – zaljubiti se, zavoleti ădăpĕrĭ/o,-ĕrŭi,-ertum,-ire, portas – otvaram vrata; 2) obnažiti adaperavit caput – obnažio je glavu ădăpĕrĭl/is,-e, a.

Sex retka-13Sex retka-56Sex retka-53Sex retka-4

abnumer/o,-are, I – završiti s brojanjem abn/ŭo,-ŭi,-uĭtum,-ĕre, III, – odrezan, odlomljen; (o mestu): strm, izlomljen abscondĭte, adv. – 1) tajan, nepoznat; 2) prikriven, skriven abscond/o, -condi,-conditum sum,-ĕre, pueritiam – brzo proživljujem (krijem) dečaštvo absen/s, –tis, a. – pelin ( Artemisia Absinthium) absi/s (apsi/s),-idis, f. – završen, savršen, apsolutan absolv/o,-vi,-ūtum,-ĕre, v. paucis syllabis – izuzev nekoliko slogova abstēmĭ/us,-a,-um, a. dolorem, molestias – otklanjam bol, sekiraciju, brige abster/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, leonem aedibus – plašim lava da ne prilazi kućama abs/tĭnĕo,-tinŭi,-tentum,-ēre,v. oculos a rebus alienis – odvraćam oči od čudnih (neobičnih) stvari; 2) uzdržati se a. manus a me – ne dižem ruku na sebe; 3) abstinere se – odricati (uzdržavati, ustezati) se a. I – stajati na odstojanju absto lognius – stojim podaleko abstră/ho,-xi,-ctum-ĕre, v. me – udaljujem se (odlazim); abstrahatur a consietudine – izlazi iz običaja (upotrebe); 2) animus abstrahit se a corpore – duša se odvaja od tela; 3) apstrahovati, učiniti abstraktnim (nematerijalnim) abstrū/do,-si, sum, ĕre,v. – sakriven, sklonjen, zaklonjen, dubok disputatio paulo abstruisor – rasprava koja ide u dubinu ab/sum,-afui, abesse, – atribut Venere, po istoimenom izvoru u Beotiji u kome se kupala ăcīd/us, -a,-um, a. (άκινάκης) – persijska kratka i veoma zakrivljena sablja ăcīĕnc/es,-is, m. morte – počivam u smrti; 4) biti zadovoljan, miriti se aquiescet in re aliqua – pomiriće se on s tim; 5) verovati aquievi oraculo – verovao sam u proročanstvo acquī/ro,-sīvi, -sītum,-ĕre, v. vires – kupim ljude; nihil iam acquirebatur – ništa više nisam mogao da steknem; acquiram dignitatem – steći ću dostojanstvo acrae/us,-a,-um, a. (άκρόαμα) – sve što je potrebno za gozbu: muzika, poezija; zabavljač ăcrŏāmătĭc/us, -a,-um, a. vitae – praktični žvot; actiones magistratuum – zakoni i zakonski propisi administracije; sudski proces, žalba, molba, habere/accipere/postulare actionem – imati/primiti/podneti žalbu actĭ/o, –avi,-atum,-are, v. causas multas – bavim se mnogim stvarima Actĭ/um,-ii, n. – sudsko pripisivanje, dodela, dosuđivanje addict/us,-i, m. II – 1) visiti o, lepiti se za; 2) približiti se; 3) pristajati uz; 4) pripadati animus nulli fortunae adhaerabat – njegov duh nije se lepio ni za što ăd/haeresco, –haesi,haesum,-ĕre, in loco – dugo boraviti u jednom mestu ădhaesĭ/o, –ōnis, f.oslonjen (naslonjen) na nešto acclīn/o, –avi,-atum,-are, v. me ad causam senatus – priklanjam se stavu senata acclīvis,-e (ili:-us,-a,-um), adj. gladium dextrae – posežem za mačem (potežem mač); a. duas noctes tenuit – požar je trajao dve noći; c) način: u p. – vazdušni volatus aerius – let kroz vazduh; mons aerius – visok most aerūg/o, –ĭnis, f. – težak, naporan, mučan, buran mare aerumnosum – nemirno more aeruscāt/or-ōris, m. (aethere/us) – eterski, nebeski Aethĭ/ops,-ŏpis, m. (Αΐτνη) – 1) brdo Etna koje bljuje vatru; tu je (po mitu) Hefest/Vulcan imao radionicu u kojoj je sa kiklopima obavljao kovačke poslove; 2) grad u podnožju brda Etne Aetōl/i,-iōrum, m. III – I) 1) staviti u pokret, 2) terati, goniti; 3) oterati, 4) pleniti, pljačkati a. – pljačkam; 5) agmen agitur – vojska nastupa (maršuje); 6) a. lege (ex iure) – vodim sudski spor; 6) (pasivno) res agitur – to je na snazi, to važi; caput meum/vectigalia populi Romani aguntur – tiče se moje glave/poreza rimskog naroda; actum/res acta est – to je prošlo, bilo i bitisalo; 7) (povratno) ponašati se, držati se a. – kako uzev uopšte, tako i…; 3) inače, u suprotnom brevitas concedenda est, si causa permitet, aliqui – ako prilike dozvole treba napustiti skučenost, u protivnom… – rob koji je mazao, utrljavao mast kupačima ălĭquā¹, adv. – beli luk; allĭāt/um – jelo sa belim lukom (za sirotinju) Allobr/ox,-ōgis, m. deos – obraćam (molim) se bogovima allŭb/esco,-ĕre, v.impers. (pl.) – 1) uzvišenje na oltaru na kome su spaljivane žrtve; 2) oltar alte, adv. – veliki Jupiter/Cezar; 3) dubok radix alta – dubok koren; altum mare/vulnus – duboko more/rana ; vides, ut alta stet nive candidum Socrate – vidiš li S-a kako beo stoji u dubokom snegu? somnus – duboki san; altum silentium – duboka tišina; alta quies – duboki mir; 4) što ide u duboku prošlost ălūcĭnātĭ/o, –ōnis, f. (pl.)– 1) odvratnost; 2) razdraženost ămār/us,-a,-um, a. – gorka tečnost/gorak ukus; 2) odvratan, razdražen mulier amara – razdražena (ljuta) žena; 3) (govor, jezik) oštar, zajedljiv, uvredljiv ămāsĭ/us,-ii, m. – trgovina ljubavlju, prostitucija ămāt/or, –ōris, m. – 1) obilazak građana radi prikupljanja glasova za senat; 2) prijava za službu; 3) laskanje radi sticanja naklonosti; 4) slavoljublje, taština, lakomost na položaj, ambicija, slavoljublje a. – 1) (koplje) sa kaišem; 2) jak dokaz āmentĭ/a,-ae, f. contraho/iungo cum – sklapam prijateljstvo sa ămict/us,-us, m. tabernam intravit, Metellus eum conspexit – čim je prijatelj ušao u krčmu, M. (Amisi/us, m.) – reka Ems u Nemačkoj āmissĭ/o, –ōnis, f. – gubitak, šteta Sicilia Sardiniaque amissae angebant Poenos – gubitak Sicilije i Sardinije boleo je Kartaginjane ămĭt/a, –ae, f. III – 1) slati, poslati; 2) udaljiti, otuđiti od sebe a. hostem saucium e manibus – odbijam neprijatelja ranama i rukama (svim raspoloživim sredstvima); 3) a. petere – ne tražiti ništa više; «a.» pronunciare – odgoditi presudu na zahtev sudije ampl/us,-a, -um, a.consilium meum ad tuum – podešavam svoje mišljenje prema tvome; a. – 1) zavist, zavidljivost; 2) pohlepa, gramzivost, lakomost na dobit aerumn/a-ae, f. – varalica, skitnica, probisvet, spadalo aerus/co,-avi,-atum,-are, v. – 1) bakar; 2) bronza; aeria – predmeti od bakra i bronze; statue, oružje, trube, novac; aes grave – bakrenjak, bakreni novčić; aeris quinquaginta millia – 50 000 bakrenjaka; 3) aes alienum – dûg; in meo aere sum – nemam duga; 4) in meo aere est – moj je (drug, prijatelj); esse alicuius aeris – biti nečije blago/zlato; 5) aeria (aes) – vojnička plata Aescĭn/es,-is, m. me – idem, krećem, polazim, odoh; 7) terati, progoniti canes agunt apros – psi teraju divlje svinje; 8) optužiti a. me pro victore – ponašam se kao pobednik; 8) baviti se (boraviti) prope a mari a. – 1) inače, sem toga, u drugom slučaju, uostalom; 2) uopšte a. – Alobrog, pripadnik naroda Alobroga u Galiji allŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – ohrabrujuće ili utešne reči; ohrabrenje, uteha allŏ/quor,-cūtus sum,-qui, v. III – početi prijati, postajati prijatno allūcĕ/o,-xi,-ēre, v. II – sijati, svetliti ignis allucet ei – vatra mu svetli alludi/o, –are, v. III – 1) igrati se, šaliti se alludens dixit – rekao je u šali; nec plura alludens – bez sve šale; Phidias versibus Homeri alludit – Fidija se poigrava Homerovim stihovima; 2) zapljuskivati mare alludit littori – more zapljuskuje obalu; 3) približiti se alludit sapientiae – približuje se modrosti; alludentia spei nostrae – to je blizu našim očekivanjima all/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. visoko, duboko alte (ex alto) repetere – vratiti se daleko u govoru alter/-ĕra,-ĕrum, a. vicessimus dies – dvadeset drugi dan; 2) unus et (atque) a. I – 1) pokladati se, činiti jedno pa drugo, naizmenično alterno cibum – pokladati se (kad ima dvoje ili više a samo jedna kašika pa jedu jedno za drugim); 2) dvoumiti se alternanti haec sententia potior visa est – u međuvremenu se dvoumio altern/us,-a-um, a. – na drugoj strani, s druge strane alt/rix, –īcis, f. – zemlja hraniteljka, otadžbina, zavičaj altrovŏrsum, adv. (altus) – 1) visina, uzvišenost in alto – na visini; ex alto – sa visine (iz neba); 2) dubina provehor in altum – idem u dubinu; iactor in alto – bacam se u dubinu alt/us-a,-um, adj. – visoko brdo; arbor alta – visoko drvo; hoc cacumen trecentis pedibus altius est – ovaj vrh je viši 300 stopa; 2) a. – besmislen govor, brbljarija ālūcĭnor,-atus sum, ari, v. I (tačnije: hallucinor) – govoriti u vetar, bluditi, grešiti epistolae nostrae debent interdum alucinuntur – misli u našim pismima su možda zanesene ălumn/a, ae, f. quasi pestilentia civitatem invasit – slavoljublje poput kuge obuze narod ambĭtĭōse, adv. – srećan put; Nilus ambulat – Nil teče; 3) ambulat maria/vias – plovi morem/ide po putevima ambūr/o,-ussi,-ustum,-ĕre, v. – neprisebnost, gubitak prisebnosti, afekt āment/um,-i, n. viljuškasti stub sa razapetom mrežom za lov ptica ămĕthyst/us,-i, f. – 1) način nošenja ogrtača; imitari amictum alicuis – oponašati nečin način nošenja toge; 2) ogrtač; 3) odeća uopšte; a. ga je spazio; 2) za stvari povoljan, prikladan, zgodan, podesan ventus amicus – povoljan vetar; amicum est mihi – to me raduje ămīc/us², -i, m. meus – moj prijatelj; amicorim sunt communia omnia – prijateljima je sve zajedničko; gratum mihi est domicilium meum amico monstrare – drago mi je da prijatelju pokažem svoj dom; pater abiit amicum salutatum – otac je otišao da vidi prijatelja āmĭrg/o,-avi,-atum,-are,v. – tetka (očeva sestra) āmitt/o,-mīsi,-issum,-ĕre, v. praedam ex oculis manibusque – puštam da ide od mene; a. – 1) prostran, širok, obilat domus ampla – prostran dom; 2) ter a. in somnum – zaspah (spava mi se) ăberrātĭ/o,-ōnis, f. a dolore (molestiis) – udaljavanje od bola (sekiracije) ăberr/o,-avi,-atum,-are, I v. – ipak odbacujem od sebe; 2) udaljiti se, biti daleko longius aberrant, quam quo telum adigi posset – dalje su nego što koplje može da dobaci abfŏre, abforem abfui ăbhinc, adv.(ab hinc) – 1) odavde: aufer a. ad pedes alicujus – baciti se nekom pred noge, moliti; 4) omalovažavati a. Rečenica se zapravo skraćuje na ablativ i particip prezenta aktiva za istovremenu radnju ili particip perfekta pasiva za radnju koja je prethodila. aliquem – držim ga na odstojanju ablĭgūr/ĭo,-ivi, -itum, ire, fortunas meas – traćim (trošim) svoju imovinu ablŏc/o,-avi, -atum, -are, domum – iznajmljujem kuću ablŭ/o,-ŭi,-lūtum,-ĕre, v. (Άβύλη) – Avila, planina u severnoj Africi ac, veznik – 1) pa i: ex plurumis periculis ac ex media morte – iz mnogih opasnosti pa i iz same smrti; talis honos paucis est delatus ac mihi – takve neke počasti prišivaju se i meni; video vos non solum de vestro ac rei publicae verum etiam de meo periculo esse sollicitos – vidim da ste uznemireni ne samo zbog sebe i državnih poslova, već i zbog opasnosti koja preti meni; 2) kao i est animus eius erga te ac fuit – njeno raspoloženje prema tebi je isto kao i ranije; 3) nego što ea res longe aliter, ac ratus erat Hannibal, evenit – ta stvar se odvila sasvim drukčije nego što je Hanibal očekivao Ăcădēmī/a, –ae (Άκαδήμεια) – gimnazija ăcădēmĭc/us, –a,-um (άκαδημική) – akademski ăcălanth/is, –ĭdis, f. (΅ακανθος) – akantos, biljka medveđa šapa Acast/us,-i, m. Socratem duravit – nadživeo je Sokrata (Sokratovo vreme); u. vires – nadljudi; sing./pl.: puellam/puellas; puerum/pueros; laborem/labores; montem/montes; civem/cives; mare/maria; fructum/fructus; diem/dies; rem/res; manum/manus; bonum/bonos; bonam/bonas; bonum/bona; acrem/acres; acre/acria accūsāt/or,-ōris, m. eum illud/capitis – optužujem ga za to/za ubijstvo ăcer¹/-is, n. (Άχέρων) – 1) reka u Epiru; 2) reka u podzemnom svetu; 3) podzemni svet Ăchĕronti/a,-ae, f. Herculi – Herkulovi podvizi/trudovi; 2) javni pregovori, državni poslovi a. (Άκταιων) – sin Kadmove kćeri Autonoje koga je Artemida preobrazila u jelena zato što je video glu kakos e kupa Actae/us,-a,-um, a. III – 1) zagristi, početi jesti; 2) lapides adesi – kamenje koje je izlokala voda; 3) trošiti, potrošiti adedo pecuniam – trošim novac ădemptĭ/o,-onis, f. – mastan, ispunjen masnoćom; figur.: oratio adipata – nadmen govor ădĭpiscor,-eptus sum,-episci, v. III – 1) dostići, dosegnuti, domašiti adipiscor fugientem – stići begunca, 2) steći, osvojiti adipiscor rerum – pisvajam sebi najvišu vlast ădĭtĭāl/is-e, a. – put, putovanje dolazak, poseta quid tibi hanc aditionem est? II – ležati do/uz adiacet Etruriam/mare – leži uz obalu Etrurije/more; adiecentia loca – susedna mesta adiectĭ/o–ōnis, f. III – 1) ubaciti, ubacivati adiieci olivas in vas – ubaciti masline u amforu; 2) usmeriti, obratiti pažnju adiecit oculos rei – bacio je pogled; 3) pripojiti, pridružiti, dodati adicio gloriam igeii ad bellicam laudem – slavi karaktera pridružujem ratne zasluge; 4) povećati, pojačati, porasti adiūdĭc/o, –avi, -catus sum, -are, – susedno mesto ad/iungo,-iunxi,-iunctum,-iungĕre, v. I – ponovo se zavetovat; potvrditi zakletvom; adiuro te – kunem ti se adiūt/o, –avi,-atum,-are, – 1) baštenski radovi, održavanje voća i povrća; 2) pomoć id adminiculum senectuti emeae erit – to je bila podrška (olakšica) moje starosti admĭnist/er,-tri, m. audaciae – ohrabrivač, podstrekač admĭnistr/a,-ae, f. – 1) delatan, praktičan, izvršan; 2) upravni, administrativni admĭnistrāt/or,–ōris, m. ; non longe abieris – ne moraš ići tako daleko; abit in ora hominum pro ludibrio – postao je predmet ismejavnja; abit in mores – prešlo u naviku; a. ab eo, quod propositum est – odstupa od predmeta; a miseria quasi aberrare – gotovo zaboraviti bedu; sed tamen a. aliquem – više me ne zanima; 3) baciti se (niže): a me ex muro in mare – bacam se sa zida u more; a. libertatem mihi – poricati meni slobodu abiun/go,-xi,-tum,-ĕre, – casus ablativus (instrumental, sociativ lokativ) 1) liberare, expellere, cedere: liberare aliquem metu – osloboditi nekoga straha; expellere aliquem urbe – proterati nekoga iz grada; cedere aliqua re – odustati od neke stvari; cedere loco – napustiti mesto; Hanibal patria pulsus est – Hanibal je proteran iz otadžbine; Nolanos Marcellus pugna abstinere iussit – Marcelus je molio Nolance da se uzdrže od borbe; 2) koji znače lišiti i nedostajati i sa pridevima liber i vacuus: privare/nudare/spoliare aliquem aliqua re – lišiti nekoga nečega; carere/egere aliqua re – nemati nešto; liber curis – bez tuge/kubure; 3) : Hic mons illo altior est – ovo brdo je više od onoga; Existimo hunc montem illo altiorem – mislim da je ovo brdo više od onoga tamo; Exegi monumentum aere perennius – stvorio sam spomenik trajniji od bronze; luce sunt clariora nobis tua consilia omnia – jasniji od dana su nam svi tvoji saveti; praevenerat fama qua nihil est celerius – stigoše glasine od kojih ništa nije brže; plus ducenti homines capti sunt – više od dvesta ljudi je zarobljeno; exspectatione omnium major – više od svih očekivanja; Caesar opinione celerus venturus esse dicitur – Cezar bi, kažu, mogao da stigne brže nego se misli; Subiit argentea proles, auro deterior, fulvo pretiosior aere – Nastupi srberno doba, gore od zlartnog ali bolje od bronzanog; 4) hoc loco – na ovom mestu; hac parte – s ove strane; tota urbe – u celom gradu; totis castris – u celom logoru; dextra levaque – nadesno i nalevo; terra marique – na kopnu i na moru; Via Apia proficisci – otići Vija Apijom; 5) .: nocte (=noctu) – noću; die/luce – danju; hieme – zimi; vere – u proleće; aestate – leti; autumno – u jesen; bello – u toku rata; prima luce – ranom zorom; superiore anno – prethodne godine; primo quoque tempore – prvom povoljnom prilikom; adventu Hannibalis – u vreme Hanibalova pohoda; tribus ante (post) annis – pre (posle) tri godine; Hannibal anno tertio post, quam domo refugerat, Africam accessit – Hanibal je stigao u Afriku dve godine nakon što je napustio otadžbinu; sub noctem dixere vale – pozdravili su se pod noć (pred veče); tempore venio – doći ću na vreme; Maior in dies fit contemptio laboris – prezir prema radu bio je svakim danom sve veći; 6) cum magna cura (magna cura) – sa mnogo obzira (truda); iure – s pravom; vi – silom (na silu); equo/curru/navi vectus – prenet na konju/kolima/brodu (konjem/koima/brodom); pedibus ire – ići peške; vincere aliquem proelio – pobediti nekoga borbom; moenibus se defendere – braniti se zidovima, castris se tenere – tvrđavom se držati (braniti); per servum a rege occisus est – pogubio ga je rob po kraljevom naređenju; 7) hoc modo – na ovaj način (ovim načinom); quo modo? ; more maiorum – po drevnom običaju; vir singulari virtute – čovek izuzetne hrabrosti (sa izuzetnom hrabrošću); bono animo sitis! ; 8) (pun), praeditus (snabdeven), dignus (dostojan, zaslužan); indignus (nedostojan): onustus praeda – natovaren plenom; dignus supplicio est – zaslužuje da se kazni; indigna homine haec oratio – te su reči nedostojne čoveka; 9) ut armis – služiti se oružjem; fungi magistratu – obavljati dužnost; frui otio – uživati u tišini; niti baculo – podupirati se štapom; potiri oppido – ovladati gradom; abuti patientia – zloupotrebiti strpljenje; perfungi munere – ispuniti obavezu; vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis – da pobediš, Hnibale, znaš, ali ne znaš da se služiš pobedom; ducibus usi centurionibus – njima su kao vođe služili centurioni; 10) parva metu primo – u početku mala od stida; hoc benevolentia fit, non odio – to se čini s dobrom namerom, a ne iz mržnje; fame mori – umreti od gladi; victoria laetus – zadovoljan pobedom; misericordia commotus – dirnut saučešćem; ira incensus – zapaljen gnevom; 14) Quo (quanto) propius hostis accedebat, eo (tanto) maior caeses fiebat fugientium – što je neprijatelj bio bliži tim je krvoproliće među izbeglicama bilo veće; paucus post diebus – nekoliko dana kasnije; 16) participatska fraza, (imenica particip) je nezavisna od strukture ostatka rečenice. animi perturbationem – otklanjam duševni nemir; 4) metaforično a. – ritualno pranje tela (ili delova tela) abnĕg/o,-avi, atum, are, (΅Αβυδος) – Abidos, grad u Maloj Aziji Abyla,-ae, f. Rhenum – preko (s druge strane) Rajne; Gallia transalpina; ultra – a) na onoj (drugoj) strani cis Padum ultraque – i sa ove i sa one strane reke Poa; u. aliquam de epistolarum negligentia – žaliti se da neko zanemaruje prepisku; ambo accusandi estis – oba (oboje) zaslužuju da se optuže; 2) podneti tužbu sudu accusare aliquid furti optužiti nekoga krišom; a. (Άχάτης) – Ahat, Enejin verni pratilac achāt/es,-ae, m. (Άχελώος) – reka u zapadnoj Grčkoj Ăchĕr/on,–ontis, m. – ime neke nepoznate ptice; možda: sova ācrĭcŭl/us,-a,-um, a. – morska obala, obično sa lepim vidicima act/a², -orum, n., retko u singularu – 1) dela, podvizi, trudovi a. publica populi diurna – neka vrsta žurnala o dnevnim zbivanjima za državne službenike Actae/on–ōnis, m. cutem/frontem – nabiram kožu/čelo adduct/us,-a,-um, a. – 1) privučen, nabran, skupljen; 2) strog, ozbiljan ădĕd/o, –ēdi,-ēsum,-ĕre, v.tr& intr. aliquem (per epistolam) – obratiti se nekome (pismeno); adii deos – obraćao sam se bogovima; adiit libros Sibyllinos – obraćao se sibilinskim knjigama; adeo ad extremum periculum – izlažem se smrtnoj opasnosti; adeo manum alicui – izrugujem se nekome (uzrečica) ădĕō ², adv. rediit – stvar je stigla do ove tačke; 2) (vreme) do sad; 3) u tolikoj meri, u tom stepenu; non a. III – 1) oduzeti, uzeti, lišiti ademit eum pecuniam/militibus arma – oduzeo mu je novac/vojicima oružje; ademerunt eum vitam – lišili su ga života; 2) ademptus morte – preminuo, umro; 3) osloboditi ademit eos metum/dolorem/compedes – oslobodio ih je straha/bola/lanaca ădĭpāt/us,-a,-um, a. ad aliquem – imam pristup do nekoga; sum difficilis/facilis aditus – ja sam teško/lako dostupan; 3) početak, začetak; 4) mogućnost, prilika aditus sermonis – prilika za razgovor; 5) ulaz, prolaz adiăc/ĕo, –ŭi,-ēre, III – 1) upregnuti, zapregnuti, povezati sa; 2) uložiti adiuncxit epistolam in fasciculum – uložiti pismo u fasciklu; 3) dodati, nadovezati, sastaviti, povezati; adiunxit insolentiam honestati – povezao nadmenost sa poštenjem; 4) pripojiti adiunget Ciliciam ad imperium – pripojiće Kilikiju imperiji; iuncrum esse alicui rei – biti do (graničiti sa) nekom stvari; adiungit sibi aliquem – prevukao je nekoga na svoju stranu; 5) učiniti zavisnim od; 6) dodati, dometnuti adiūr/o,–avi,-atum,-are,v. negotiarum omnium – pomoćnica u svim tvarima admĭnistrātĭ/o,-ōnis, f. rerum publicarum – upravljanje javnim stvarima admĭnistrātīvu/us,-a,-um, a.

Leave a Reply

  1. dating diablo review 20-Jan-2017 20:11

    In my opinion, witnessing orbs with your own eyes (in person) is far more credible, and harder to debunk than mere photos of orbs.

  2. Student couple chatsex 14-Aug-2017 07:40

    Riccardo G.’s profile on Couch Surfing.com, the website that partners intrepid wanderers with willing hosts, notes that he lives in the “best neighborhood to go out and have drinks,” that he offers a “cozy/clean/nice sofa/couch” and that he’ll even let you bring your “small dog, if you just can’t live without him.” He describes himself as “amazing, outgoing, funny, smart” and says his interests include friends, eating, drinking, the gym and puppies.